Antički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu čuva iznimno vrijednu zbirku antičkih predmeta tj. gotovo 50.000 predmeta iz grčkog i rimskog razdoblja. Predmeti su sistematizirani u 43 zbirke prema materijalu, namjeni, lokaciji ili donatoru, a što olakšava preglednost, sistematizaciju, dokumentaciju, znanstvenu interpretaciju i prezentaciju građe.
Među spomenicima iz grčkog razdoblja posebno se ističu grčki natpisi, dragocjeni dokumenti koji rasvjetljavaju grčku kolonizaciju jadranskih otoka, a značajna je i Zbirka grčkih vaza, najveća i najcjelovitija na ovim prostorima. Brojni i raznovrsni predmeti i kameni spomenici iz rimskog razdoblja uglavnom potječu iz panonskih krajeva, ali i s jadranske obale te iz Italije. Posebno se ističe reprezentativna zbirka kamenih spomenika, među kojima je i poznati portret djevojke (vjerojatno portret carice Plautile) tzv. "Solinjanka", kao i razni spomenici koji su izvorno pripadali kolekciji Lavala Nugenta. Antički odjel obuhvaća i zbirke u kojima se čuvaju brojni predmeti izrađeni od različitih metala, a osobito je zanimljiva sitna brončana plastika, medicinsko-farmaceutskih instrumenti, nakit od plemenitih metala, olovne tesere, ali i razno oruđe, oružje i drugi uporabni predmeti. Također, značajne su i zbirke koje obuhvaćaju razne predmete izrađene od stakla, jantara ili kosti, kao i keramičke posude različitih namjena i oblika.
Mnogi predmeti koji se danas čuvaju u Antičkom odjelu dospjeli su u Muzej još tijekom 19. i poč 20 st., budući da je Arheološki muzej u Zagrebu izravni sljedbenik Narodnog muzeja (osnovan 1846. godine). Tako su brojni reprezentativni predmeti, poput oslikanih grčkih vaza, statua, nadgrobnih spomenika, sarkofaga ili javnih natpisa, dospjeli u Muzej tijekom prvih stotinu godina njegova postojanja, često kao rezultat otkupa već formiranih zbirki od kolekcionara i istraživača. Značajnu ulogu u prikupljanju građe imali su muzejski povjerenici, koji su od 1893. godine djelovali kao suradnici Muzeja na terenu, a pojedini predmeti dospjeli su u Muzej zahvaljujući donacijama istaknutih pojedinaca, poput Ivana Kukuljevića-Sakcinskog i Josipa Jurja Strossmayera. Značajnom povećanju fonda antičkih predmeta pridonjelo je i sustavno dubljenju korita rijeke Kupe kod Siska, na prijelazu 19. u 20. st.,kada su prikupljeni brojni metalni i keramički predmeti iz rimskog razdoblja.
S razvojem arheološke znanosti tijekom 20. stoljeća, arheološka iskopavanja postala su primarni način obogaćivanja muzejskih zbirki, a među značajnim iskopavanjima Antičkog odjela ističu se ona u Stenjevcu, na Žumberku, Ščitarjevu i Varaždinskim Toplicama.
Oko 1200 predmeta Antičkog odjela izloženo je u stalnom postavu, u sedam tematskih soba na II katu i u lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu.
Koristimo kolačiće za praćenje posjećenosti naših stranica (Google Analytics) u svrhu poboljšanja stranica. Statistika se prikuplja anonimno i prihvaćanjem pristajete na korištenje kolačića. Saznaj više